Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
07:24
Koncert za dobro jutro
08:19
Slagalica, kviz
08:44
Datum
08:49
Verski kalendar
09:00
Avanture Heti Feder
09:30
Epizoda: Mina se (ne) ponavlja... Prva epizoda igrane porodične serije Mina prelazi nivoe prati temu promena i puberteta. Mina se priprema za prvi dan u petom razredu i ne sluti sa čime će sve morati da se suoči. NJene drugarice Tara i Sara remete harmoniju druženja iz ranijih razreda, Joca se takođe menja, a brat Kosta je sve više zadirkuje. Možda Miloš, novi drug u odeljenju, može da joj pomogne? Minina i Kostina mama je napredovala u poslu i sada je deo tima u programerskoj kompaniji. Počela je da radi na softveru VI Viktor koji prikuplja podatke o metodama rada i međusobnoj komunikaciji zaposlenih, sa idejom da se rad ubrza i učini efikasnijim. Međutim, Viktor će slučajno ostati zaglavljen kao Minin asistent. Kako će proći prvi dan petog razreda? Kako će se Mina nositi sa promenama? Da li treba da sluša svog asistenta ili da zaključuje sama? I kakve odluke treba da donosi kako bi održala dosadašnja prijateljstva? Pitanja za prvi nivo druge sezone su dostupna. Kada pogledate epizodu do kraja, otkrićete da Viktor može da bude i vaš asistent u razmišljanju – skenirajte QR kod, poslušajte ga i razmislite o temi epizode. Glavne uloge: Mina – Tamara Nalbandian Mama Vesna – Milena Pavlović Tata Zoran – Igor Pavlović Brat Kosta – Pavle Orlić Viktor – Aleksandar Jovanović Meda Izvršni producent Redakcije školskog programa: Biljana Ivanić Producent: Dragana Bogdanović Urednik serije: Marija Tošić Dramaturg: Kristina Đuković Stručni saradnik: Gordana Mijalković Stojiljković, dečji psiholog Scenario: Nedeljko Kovačić Kostimograf: Aleksandra Aleksandrić Scenograf: Igor Bojović Kompozitor: Milan Sv. Đurđević Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Grafički dizajn i animacija: Bojan Krivokapić, Miloš Lemajić, Jovan Pavlović Direktor fotografije: Sima Dimitrić Montažer: Ivan Vasić Reditelj: Marko Jeftić.
09:56
Sve boje života
10:22
Superheroji su likovi kreirani pod okriljem pop-kulture XX veka, prisutni u stripu, filmu i delima moderne umetnosti.... NJihove preteče su junaci mitova, predanja i bajki a oni sami su nadkompenzacija sopstvenih slabosti. Superheroji su plod umetničke mašte tvoraca stripova, filmskih scenarista i reditelja, svih onih koji nalaze inspiraciju u svetu punom nepravdi, koji čeznu da superheroji izbave od zla svet koji sanja lepotu. U serijalu Subkultura Superheroja upoznajemo heroje drevnog i modernog doba i njihove tajne moći koje oni velikodušno stavljaju u službu dobra, pomažući malim ljudima u velikim problemima, onima koji su izloženi nepravdi, ljudima kakvi su i oni sami bili. U drugoj emisiji serijala pratimo razvojni put heroja, od junaka legendi i bajki do modernih superheroja u stripu i naučnoj fantastici. Urednik i scenarista: Jelena Radović Jovanović Montažer: Jovana Filipović.
10:47
E-TV
11:09
Novi početak
12:07
Betoven: Deveta simfonija na Petrovaradinskoj tvrđavi
13:19
Mina prelazi nivoe
13:45
Nauka 2024: Veliki događaj za anesteziologiju
14:07
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:59
Mornarički specijalci, serija
15:47
Ženski raj, serija
16:36
Barcelona Gipsy Balkan orchestra
17:36
Jame
18:02
Andre Riju: Magija Mastrihta
18:53
Lajmet
19:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
19:51
Verski kalendar
20:02
Ekologika, dokumentarni film
20:34
Ekologika, dokumentarni film
21:00
Ženski raj, serija
21:50
Glumac Luka Grbić ima samo 23 godine. Od kako je stupio na scenu Ateljea 212, igrajući naslovnu ulogu u predstavi Sin za kratko vreme, niže jednu za drugom velike i upečateljive role.... Odmah su ga zgrabili i u Beogradskom dramskom. Tamo u dve sezone kreira čak šest potpuno različitih i veoma zahtevnih uloga: buntovni je Andrej u predstavi Divlje meso, zavodljivi ljubavnik U raljama života, Šekspir u Zaljubljenom Šekspiru, Hemon u Antigoni, čudesni momak u predstavi Yankee Rose, izuzetan Knez Miškin u Idiotu Dostojevskog. Svi su očekivali da bude deo ansambla tog pozorišta, ali on prihvata ponudu Ateljea 212 i postaje stalni član tog pozorišta. Osim maestralnog Sina, gde tokom trajanja predstave vivisecira depresiju kao bolest savremenog doba, u ovom pozorištu igra i u predstavama NLO i Strah u operi. Za sve te uloge je, kaže, kopao po sebi i tražio ih u ličnom iskustvu i u ljudima oko sebe. Sve one su, za njega, velika nagrada, a mogućnost da radi dobre tekstove, sa sjajnim kolegama i odličnim rediteljima - privilegija. Glumom je počeo da se bavi u dečijoj glumačkoj radionici, kao sedmogodišnjak. Prvu ozbiljnu ulogu imao je kao gimnazijalac, u filmu Južni vetar 2018. za koju je nagrađen kao najbolji debitant na Filmskim susretima u Nišu. Paralelno sa završnom godinom Prve beogradske gimnazije, upisao je studije na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde je diplomirao u klasi profesora Srđana Karanovića. Član je Mense, sa koeficijentom inteligencije 156. Luka veruje da gluma nudi veliku slobodu u radu, ali i zahteva da se potpuno predate svom stvaranju. Što podrazumeva svakodnevno istraživanje, obrazovanje i rad na sebi. Kreacija u glumi je, kaže, davanje sebe nekom liku. Ona može postati umetnost, samo kada celog sebe uložite u to što igrate. I u ulogama gde deluje da je otišao daleko od sebe, uvek je to on. Jer, gluma je, za njega jako lična i ne podnosi kalkulacije, lik uvek mora da se napuni i iznutra, nečim dubokim i ličnim. Zato nastoji da svaki put  celog sebe da ulozi koju tumači, što nije lako, jer to znači biti iskren i otvoren. Kaže da su najlepši momenti koje je do sada imao na sceni oni kada sakupi hrabrost da pusti ljude u svoj intimni svet. Jer, ljudi su osetljivi na istinu, prepoznaju je i niko na nju ne ostaje ravnodnušan. Iskrenost je ključna reč u ovoj profesiji, a za Luku uvek najbolje rešenje. Strastveni je vozač motora, a ima i sklonost prema pisanju. Za završnu scenu predstave Idiot napisao je tekst koji opisije kao svoju mantru. Ima sve što  je potrebno za sreću. Želi samo da radi i bude sa ljudima koje voli. Sa iskustvom koje ima u njegovim godinama je samo nebo granica. urednica i autorka Olivera Milošević snimatelj Vasko Vasović montaža Jakov Pejov režija Milica Mitrović.
22:25
Pekarka iz Monsoa“ je prvi film u ciklusu Šest moralnih priča“ Erika Romera. (La boulangere de Monceau, 1963.)... Mladić priđe devojci na ulici, ali pošto je u narednih nekoliko dana nije video, počinje da flertuje sa devojkom iz lokalne pekare. Pošto mora da izabere jednu, obema zakaže sastanak istoga dana. Uloge: Barbet Šreder, Klodin Sobrije, Mišel Žirardon Režija: Erik Romer.
22:48
U drugoj Romerovoj moralnoj priči, istražuje se odnos dva prijatelja i devojke koja na prvi pogled izgleda kao naivna i da ju je lako iskoristiti. (La carriere de Suzanne, 1963.)... Trudeći se da na film prenese senzibilitet književnosti, Romer pripoveda složenu priču o osećanjima i zabludama, što se sve odvija u glavi glavnog junaka. Uloge: Katrin Se, Filip Bozen, Kristijan Karijer Režija: Erik Romer.
23:49
Lutkice, serija
00:36
Tri boje zvuka - miks
01:30
Lajmet
01:39
Novi početak
02:34
Zlatna ploča: Predrag Cune Gojković
03:29
Subkultura superheroja
03:54
Nauka 2024: Veliki događaj za anesteziologiju
04:16
Metamorfoze: Luka Grbić
04:45
Pekarka iz Monsoa, film
07:13
Koncert za dobro jutro
08:11
Slagalica, kviz
08:35
Datum
08:40
Verski kalendar
08:50
Lajmet
09:00
Moj ujak
09:25
Epizoda: Mina i sva ta pravila... Druga epizoda igrane porodične serije Mina prelazi nivoe ukazuje na pitanja pravila, zabrana, odgovornosti i slobode. Kosta se vratio sa žurke kasnije nego što je trebalo i roditelji su mu zbog toga oduzeli mobilni telefon i zabranili izlaske. Mini je pak zabranjeno da gleda seriju Lenjivci, koju svi u školi redovno prate. Uveče, u svojoj sobi, ona poželi da ne postoje kazne i zabrane za decu. NJen verni asistent Viktor joj ispunjava želju i uvodi je u izokrenutu stvarnost u kojoj škola nije obavezna, a roditelji nemaju obaveze prema deci. Kako će se Mina snaći u apokaliptičnoj atmosferi? Kome odgovara ovakav scenario? Šta bi bilo da ne postoje pravila i zabrane? Pozivamo vas na novi nivo, na kojem se sloboda otkriva preko odgovornosti. Ovo su samo pitanja za početak, a kada pogledate epizodu do kraja, otkrićete da Viktor može da bude i vaš asistent u razmišljanju – skenirajte QR kod, poslušajte ga i razmislite o temi epizode. Mina – Tamara Nalbandian Mama Vesna – Milena Pavlović Tata Zoran – Igor Pavlović Brat Kosta – Pavle Orlić Viktor – Aleksandar Jovanović Meda Izvršni producent Redakcije školskog programa: Biljana Ivanić Producent: Dragana Bogdanović Urednik serije: Marija Tošić Dramaturg: Kristina Đuković Stručni saradnik: Gordana Mijalković Stojiljković, dečji psiholog Scenario: Nedeljko Kovačić Kostimograf: Aleksandra Aleksandrić Scenograf: Igor Bojović Kompozitor: Milan Sv. Đurđević Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Grafički dizajn i animacija: Bojan Krivokapić, Miloš Lemajić, Jovan Pavlović Direktor fotografije: Sima Dimitrić Montažer: Ivan Vasić Reditelj: Marko Jeftić.
09:50
Ekologeri: Sremska Kamenica
10:15
Eko minijature: Voda kao lek
10:20
Jame
10:50
Znanje imanje
11:45
24. Gitar art festival: Jamandu Kosta i Antonio Zamujo
13:05
Mina prelazi nivoe, drugi ciklus
13:30
Ekologija materijala: Cirkularna ekonomija
13:55
Eko minijature
14:05
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Mornarički specijalci, serija
15:35
Ženski raj, serija
16:20
Najlepše narodne pesme - kolaž
17:05
Iz Šapca, gde je rođena, ponela je miris dunja sa ormara iz male kuće u senci Save, veliki slikarski dar i donekle dilemu da li da studira slikarstvo ili kostim. Za početak akademskog života držala je indeks Arhitetonskog fakulteta, ubrzo zatim i Fakulteta primenjenih umetnosti, a svoje umetničko profesionalno putovanje započela je u Savremenom pozorištu.... To je početak priče o kostimografu Milanki Berberović i pozorištu iza kulisa u svim bojama života. Miris pozorišta i nežan dodir materijala među prstima, krojačnica i druge radionice, razgovori reditelja, kostimografa i scenografa, razdragani glumci koji na probama pronalaze svoju ulogu u sebi, sve je to proces rađanja predstave, vreme pre nego što se upale svetla na pozornici i i podignu zavese Kostimografska magija Milanke Berberović, počinje na skicama kostima u kojima je već utkan sadržaj teksta, iskustvo i dar da se svi segmenti predstave objedine u materijalu. Biva to pletivo od konca, svile i čipke i niti karaktera likova. Rado se seća početaka i izrade kostima za predstave s početka karijere Moj dečko, Majstor s mora ali i kasnijih dramskih komada u kojima je sarađivala sa izuzetnim rediteljima… Veliki zadatak i privilegija su bile opere Aida, Atila, Nabuko, Trubadur... Brojni ansabli, poštovanje zakonitosti epohe, kostim koji ničim ne remeti pevače i pokret baletskog ansambla bili su jasni zadaci. Dugogodišnji rad na mjuziklu svakako je bio od pomoći. Izrazita likovnost i slikarski talenat nagnale su Milanku Berberović da njene radne skice ne ostanu samo radne već prerastu u zasebno likovno umetničko delo. Na brojnim izložbama izlagala je kostim, skice i delove dekora kao samostalna umetnička dela. Nemoguće je dugu karijeru i pozorišni život smestiti u kratak omaž ali samo nagoveštaj može biti gotovo 200 kostimografija, 20 samostalnih izložbi 170 zajedničkih. Pređeni put od antičke Grčke i starog Egipta do savremenog doba na kome je ovenčana izuzetnim nagradama za kostim, nagradama za doprinos umetnosti, zvanjem profesora emeritusa, Nagradom za životno delo… U gorde materijale utkala je meka sećanja, a profesionalne staze obojila znanjem, smelošću i radom. U emisiji pored Milanka Berberović govore Slavenko Saletović, reditelj, Tanja Bošković, glumica, Radoslav Rade Marjanović, glumac, ljiljana Petrović, kostimograf, Maja Studen, kostimograf, Katarina Grčić Nikolić, kostimograf. Autor emisije: Radica Smiljković Reditelj: Bojan Vorkapić Snimatelj: Milan Ilić Montaža: Mladen Milošević.
17:35
TV feljton: Kralj Milutin
18:05
Savremeni svetski pisci: Erik Emanuel Šmit
18:40
Utopija: Slučaj V
19:05
Lajmet
19:15
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
20:05
Roba, ideje i, pre svega, trgovci spajali su naizgled udaljene kulture na Putu svile još od drugog veka pre nove ere, kada je Rim osvojio Makedoniju i zauzeo celu Grčku. U to vreme, u centralnoj Aziji vodeću ulogu imalo je Partsko carstvo, a Istočnom Azijom vladalo je carstvo Zapadni Han.... Duž Puta svile kamile i konji prenosili su robu, a ljudi ideje i religijske dogme, ponekad trgujući i robovima. S kraja na kraj poznatog sveta, razmenjivala se hrana i nakit, ponekad i geni. Persijski brokat iz rukopisa dinastije Tang na slikama venecijanskog dužda. U Dunhuangu se može naći slika lotosa koji krasi i blještavu odoru Device Marije. Boja avganistanskog lapis lazulija korišćena je za oslikavanje murala Mogao pećina i za upečatljive,  plave tonove Ticijanovih slika. Grad Dunhuang, gde se Put svile račva na severnu i južnu rutu, bio je ključan za spajanje dinastije Han i zapadnih krajeva. Tu su trgovali ljudi centralne Azije, Bliskog istoka i poneki Evropljanin. Kroz Dunhuang su prolazili trgovački karavani Persijanaca, Turaka, Tadžika, nomadskih naroda Sjungnu, Juedži, Vusun i Ujguri. I sve je ostalo zapisano u artefaktima 735 budističkih pećina uklesanih u liticu duž reke. Zbog toga su pećine Mogao u Dunhuangu još od 1987. godine na listi Svetske kulturne baštine.
21:00
Ženski raj, serija
21:45
Jedan je od najautentičnijih glasova jugoslovenskog umetničkog prostora, koji je iz polja poezije početkom 70-ih godina 20. veka zakoračio u prostor nove umetničke prakse, odnosno, konceptualne umetnosti, Vlado Martek, u Beogradu je tokom marta, u Galeriji B2, priredio izložbu naslovljenu Izreći svekao Hamlet u predstavi“, kojom je načinjen sažet pregled njegovog sveukupnog stvaralaštva, od početka 70-ih godina proteklog veka do danas.... Zastupljene su fotografije, grafike, kolaži, asamblaži, foto dokumentacija lend arta - ostvarenja gde se promišlja poezija i umetnost, i, s druge strane, tzv. geopolitički radovi – svojevrsne umetničke intervencije na geografskim kartama ili fiktivne, poetske mape. U sklopu ove izložbe, na beogradskom Novom groblju, na grobu Branka Miljkovića, Martek je izveo poetsku agitaciju, jednu u nizu posveta velikim svetskim pesnicima. Pesnik i konceptualni umetnik Vlado Martek rođen je u Zagrebu 1951. godine. U drugoj polovini 70-ih bio je član Grupe šestorice umetnika, konceptualne orijentacije. Na umetničkoj sceni prisutan je od početka 70-ih godina 20. veka, gde se prvobitno bavi vizuelnom i konkretnom poezijom, potom konceptualnom umetnošću i akcionizmom, kao i umetničkim knjigama, a tokom osamdesetih godina svoje delovanje širi na polje slikarstva, vajarstva, grafike i lend arta. Izlagao je širom sveta. Između ostalog, njegova dela nalaze se u zbirci Centra Pompidu u Parizu, kao i Muzeja moderne umetnosti u NJujorku. U emisiji Art zona sa Vladom Martekom razgovara Danijela Purešević, a njegovo stvaralaštvo tumači istoričarka umetnosti Neva Lukić. Urednik i autor emisije: Danijela Purešević Režija: Marko Šotra.
22:15
Naučni portal
22:45
Buntovnik sa čelom - Stjepan Hauser
23:30
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
00:35
U inat 75-oj: Autorski koncert Kornelija Kovača
01:30
Lajmet
01:40
Znanje imanje
02:35
Trag
03:05
Najlepše narodne pesme - kolaž
03:50
Ekologeri: Sremska Kamenica
04:10
Eko minijature: Voda kao lek
04:15
Ekologija materijala: Cirkularna ekonomija
04:40
Eko minijature
04:45
Naučni portal
05:15
Art zona: Vlado Martek